Savjeti
Uređenje okućnice
Uređenje okućnice i vrta: Planiranje, izrada i održavanje

Uređenje okućnice i vrta: Planiranje, izrada i održavanje

Okućnica je projektirana, otvorena površina koja okružuje kuću i odjeljuje ju od okoline. Obično se radi o zemljištu sa dvorištem i pripadajućim vrtom.

Njezin izgled važan je poput izgleda unutrašnjosti samog doma jer ispred kuće ukućani nerijetko provode mnogo vremena pa je, dakako, važno kako će izgledati vrt i koja će mu biti funkcija, što također ovisi o preferencama vlasnika. Uz želje vlasnika uređenje ovisi i o samom objektu, njegovoj lokaciji i vremenskim utjecajima (vjetar, sunce, erozija).

Zatraži besplatne ponude za uređenje okućnice

Razlika između primorske i kontinetalne okućnice

Kad uređujemo vrt i okućnicu?

Idealno vrijeme za početak uređivanja vrta i okućnice su veljača i ožujak tokom kojih se započinje sa planiranjem i pripremnim zemljanim radovima (čišćenje trena, bageristički radovi, iskopi, navozi plodne, zemlje grubo i fino planiranje), dok se sadnja bilja obavlja u svibnju.

Biljke zasađene u proljeće imaju veću šansu za će preživjeti zimu jer imaju cijelo ljeto da puste korijenje.

Idealno vrijeme za početak uređivanja vrta i okućnice su veljača i ožujak.

Uređenje je također moguće izvesti i u ranu jesen. Bitno je da nije previše hladno za sadnju biljaka i da nema mraza na terenu.

Planiranje i projektiranje vrta

Faza projektiranja sastoji se od analize tla, prikupljanja ideja i izrađivanja nacrta koji sadrži lokacije, nacrta pojedinačnih ugrađenih elemenata sa izborom predloženih materijala te nacrta sadnje predloženog bilja.

Na nacrtu se ucrtava oblik parcele u mjerilu 1:100, kuća i drugi objekti, označavaju se prometnice i strane svijeta.

Zatim slijedi ucrtavanje svih vrtnih elemenata koji se postavljaju.

Terasa se smješta uz kuću i s njom čini jednu cjelinu. Obično je okrenuta na jugozapad kako bi se na njoj moglo uživati u popodnevnim satima. Ako preferirate jutarnje sunce, terasa se može smjestiti na jugoistočnu stranu.

Nacrt okućnice sadrži lokacije pojedinačnih ugrađenih elemenata, materijala i bilja.

Ucrtavaju se mjesto za vrt i kompost, bazen, roštilj, staze, nadstrešnice, kolni prilaz, stepenice i ograda.

Kod projektiranja trebaju se uzeti u obzir i najsitniji detalji: mjesto za poštanski sandučić, mjesto za odlaganje otpada, kućica za psa, kućica za vrtni alat, drvarnica.

Nakon toga na red dolazi ucrtavanje bilja. Biljke se prilagođavaju prostoru jer one definiraju završni izgled; ako je okućnica manja, najbolje je birati patuljasta stabla drveća i voćki. Ako se radi o većoj kvadraturi preporuča se zasaditi drveće bujnih krošanja koja pružaju zaštitu od buke i neželjenih pogleda.

Vrtovi se uređuju u formalnom i neformalnom stilu.

Formalni vrt

  • naglašeni i uredni rubovi s ravnim linijama
  • simetričan dizajn bez namjere da se stvori prirodno okružje
  • u formalnom stilu izvode se cvjetnjaci i renesansni vrtovi, vrtovi s ljekovitim biljem, ružičnjaci, popločani vrtovi, dvorišni vrtovi i vrtovi tradicionalnog dizajna
  • najčešće se popločavaju modernim pločama
  • idealan za male vrtove
Formalni vrt je simetričan s urednim rubovima i ravnim linijama bez namjere da se stvori prirodno okružje. Na slici primjer renesansnog vrta.

Neformalni vrt

  • vrtovi u prirodnom, izvornom obliku
  • izgledaju prirodnije zbog upotrebe materijala za popločavanje (opeka umjesto modernih ploča) i zbog odabira biljaka
  • u takvom vrtu mogu zajedno rasti cvijeće i povrće što vrtu daje nemaran, šaroliki izgled
  • u neformalnom stilu izvode se prirodni vrtovi, šumoviti vrtovi, kamenjare i vodeni vrtovi, vijugave livade te šarene gredice
prirodni vrt šarolikog izgleda
Zatraži besplatne ponude za uređenje vrta

Dizajniranje s obzirom na tip terena

Kosi teren

Kosi teren povećava površinu za sadnju i vrt se uređuje u stepenastom obliku.

Pri ovakvom dizajnu najbolja je 3-D sadnja (veće se bilje postavlja iza manjeg čime se postiže trodimenzionalni efekt).

Preporuča se ugradnja stepenica koje uljepšavaju izgled terena ali i omogućuju pristup bilju.

Potporni zidovi grade se od kamenja, betonskih blokova ili greda i služe da bi podupirali zemlju i održali stepenasti oblik terena. Može ih se sakriti korištenjem živice ili puzavica.

Kosi teren može se ukrasiti i kamenjarom pri čemu se umjesto betonskih blokova koristi prirodno kamenje te se zatim sade kaktusi i sukulenti.

Vrt na kosom terenu u stepenastom obliku.

Mali vrt

Mali vrt može se vizualno izdužiti ili proširiti metodom uzastopne sadnje pri čemu se biljke sade s lijeva na desno.

Mogu se stvarati i pojedinačne "sobe" na terenu odvojene vizualnim preprekama (drvenim konstrukcijama opletenim penjačicama ili živicom).

Postoji i opcija izrade kruga se prekrivenim stranama. Krug se izrađuje od tlakovca, rubnjaka ispunjenih šljunkom ili kamenih elemenata.

Mali teren se može vizualno razdijeliti i dijagonalnom stazom, gredicom ili pregradom od kamena ili žice.

Veliki vrt

Veliki vrt pruža puno mjesta za bilje.

Mogućnosti za uređenje su velike; fontane, dugačke staze, jezerca i bazeni.

Ako imate zanimljivi pogled ostavite dio terena prema njemu otvoren.

Oko pogleda zatvorite teren velikim drvećem kako bi ste stvorili efekt okvira.

Na taj način, pogled će se činiti mnogo bližim.

jezero velikog vrta

Kamenjara

Pri uređivanju kamenjara prvi korak je dodavanje zemlje (mješavina zemlje i komposta).

Zatim se uklanjanju panjevi, korov i neželjeno raslinje i sadi se bilje kojem nije potrebno mnogo zemlje (kaktusi, agave, smokve, masline, ružmarin ili lavanda).

Građevinski i zemljani radovi

Počinje se sa zemljanim radovima kao što su čišćenje terena, strojni iskopi i nasipi. Obrada površine (niveliranje i učvršćivanje) izvodi se specijalnim strojevima i lakom mehanizacijom za odvoz zemlje jer teška mehanizacija uništava strukturu tla.

Nakon niveliranja tlu se dodaje gnojivo za bolji razvoj korijenskog sustava.

Nakon pripremnih zemljanih radova slijede građevinski radovi; izvedba terase, stepenica, staza i prilaza od raznih opločnika i potpornih zidova. Obavlja se potrebno betoniranje elemenata za ogradu te se postavljaju električne i vodovodne instalacije ako je to potrebno.

Ako se prilazni put ili dvorište asfaltiraju prvo se iskopava sloj zemlje. Zatim se na njega stavlja kamena podloga na koju dolazi sloj tampona koji se čvrsto uvalja te se onda asfaltira asfaltom debljine 6 cm.

Zatraži besplatne ponude za ravnanje i nasipavanje terena

Izrada travnjaka

S cijele parcele uklanja se površinski sloj zemlje debljine oko 15 centimetara. Uklanja se sva trava koja već raste na vrtu, sve druge biljke, korijenje, kamenje i građevinski otpad.

Na tako pripremljenu površinu dolazi sloj treseta i nakon toga humus (treset će očuvati vlagu a humus omogućiti brzi rast trave).

travnjak ispred kuće

Na pripremljenu površinu sije se mješavina trava nakon čega se površina povalja i zalije. Nakon nicanja trave obavlja se još jedno valjanje.

Postavljanje staza i opločnika

Prilikom odabira materijala za izradu staze vrlo je važno voditi računa o samom izgledu staze, o tome da je materijal ugodan za hodanje, da se ne skliže kada je mokar i da se lako održava. Materijali koji se koriste mogu biti tvrdi ili meki.

Mekani materijali koji se koriste za oblaganje vrtnih staza su trava, drveni tlakovci, malč, pijesak, sitni šljunak ili kombinacija nekoliko različitih materijala.

Tvrde staze rade se od kamena, cigle i ugrađenog šljunka u cementnom mortu ili gipsu i opločnika različitih vrsta.

U slučaju postavljanja opločnika bitno je ispravno napraviti pripremu podloge jer je podloga bitna za odvodnju otpadnih voda, za nosivost, trajnost i ravninu poplopčane površine.

Staze i popločenja trebaju se uskladiti s kućom. Ako je kuća klasična, tada se za popločavanje površina na dvorištu, vrtu ili prilazu koriste klasični materijali, betonske ili kamene ploče, ili se postavljaju pošljunčane staze.

drvena staza na vrtu

Ako je kuća drvena, preporučeno je da svi ostali vrtni elementi budu drveni, čak i pod. U tom se slučaju umjesto popločavanja betonirane terase na beton polažu daske, staze se rade od drvenih oblica koje se koriste i za obrube ili se mogu trasirati i nasuti usitnjenom drvenom korom.

Staze se uvijek postavljaju udaljene od visokog drveća jer njihovo korijenje može nakon nekog vremena izdići ili na drugi način ometati površinu staze. Također se uz stazu nikada ne sadi brzorastuće bilje jer se može poroširiti preko rubova staze što oteževa hodanje.

Postavljanje vrtnih elemenata

Vrtne elemente čini sva prateća oprema vrta i svi objekti koji se nalaze unutar vrta (kamenjara, klupe, fontane, svjetiljke).

Vrtne elemente treba uskladiti s vrtnim stilom; elementi modernog dizajna uklapaju se u formalne vrtove, dok elementi rustikalnog izgleda pristaju u neformalne vrtove.

Vrtnih elemenata je uistinu mnogo i kombinacije su bezbrojne ali treba voditi računa o količini elemenata i postavljanju. Recimo kamenjara će doći do izražaja samo ako je napravljena na padini, dok u ravnici djeluje neprirodno.

Jedan od najbitnijih vrtnih elemenata je ograda. Veličina vrta, željena razina privatnosti i osobni ukus određuju koju vrstu ograde koristiti.

Zabranjeno je postavljanje ograda iznad 2,2 m i gradnja zidanih ograda iznad 1,6 m.

Ograde mogu biti žičane, kovane, kamene, betonske, drvene i žive i jako utječu na krajnji izgled vrta (bijela zaštitna ograda idealna je za mali, taman i zagušen vrt jer ga vizualno proširuje).

vrtna ograda

Ograde ne moraju nužno biti zaštita vrta od vanjskih nepoželjnih utjecaja i pogleda, mogu služiti i kao pregrade unutar vrta.

Ako je cilj dobiti malo privatnosti ili sjene, najbolje opcije su prirodne ograde. U vrtovima u kojima je potrebna zvučna barijera idealno riješenje je bambus jer je visok i zelen cijelu godinu.

Zatraži ponude za ogradu za dvorište

Sadnja bilja

Konačan izgled vrtu i okućnici daju biljke.

Vrste bilja:

  • trave
  • cvijeće
  • povrće
  • začinsko bilje
  • voće
  • grmlje
  • drveće

S obzirom na to koliko se sezona uzgaja dijeli se na jednogodišnje, dvogodišnje i višegodišnje.

Pri odabiru bilja treba voditi računa o vrsti tla koje mu je potrebno te o veličini do koje će biljka izrasti. To se osobito odnosi na grmlje i drveće.

Cvijeće se odabire prema osunčanosti vrta, kvaliteti zemljišta i količini brige koju iziskuje te podneblju (domaće biljke koje obitavaju na našoj zemlji traže manje pažnje i otpornije su na štetočine).

čizme i alati za uređenje vrta

Cvijeće se međusobno razlikuje po veličini, građi, izgledu i boji cvijeta a međusobno se moze kombinirati u bezbroj kombinacija. Ako pravilno iskombinirate cvjetnu gredicu, cvjetna sezona može trajati gotovo cijelu godinu.

Pri sadnji se niže cvjetnice sade naprijed a više u pozadini. Sade se u grupama i mogu se koristiti za sadnju cvjetne livade, gredice, obrube te za sadnju ispod grmova i drveća.

Grmovi se sade u grupama ili samostalno, zbog zelenila ili cvjetova. Vrijeme cvatnje ovisi o vrsti i proteže se od ranog proljeća do kasne jeseni. Mogu biti zimzeleni ili listopadni.

Drveće dijelimo na listopadno i crnogorično, ukrasno i plodonosno (voćke). Postoje vrste koje rastu vrlo visoke i one su pogodne za velike vrtove gdje pružaju i zaštitu od buke i pogleda. Za manje vrtove preopručaju se patuljaste vrste koje su jednako lijepe a zauzimaju manje prostora.

Ukoliko nešto treba pregraditi ili sakriti, idealno riješenje su penjačice koje se mogu iskoristiti i za pružanje hladovine tokom ljeta.

Povrće se iz praktičnih razloga obično sadi u blizini kuće, a odabir povrća ovisi o vašim željama i potrebama.

Navodnjavanje vrta ima brojne prednosti; smanjuje vrijeme potrebno za njegu vrta i omogućava racionalno korištenje vodu. Ako se navodnjavanje programira u noćnom terminu štedi značajnu količinu vode jer ne isparava kao tijekom dana, već vlaži tlo dopireći izravno do korijena. Uz to, noću nema problema sa niskim tlakom vode, što je učestala pojava u večernjim satima kada je veliko opterećenje na vodovodnoj mreži.

cura navodnjava vrt

Sustav za navodnjavanje može biti sustav s prskalicama ili kapaljkama. S obzirom na dizajn vrta planira se i sustav navodnjavanja. Na vrtnom planu označavaju se mjesta prskanja te se odabire raspored kapaljki i zmija pazeći pri tome da se navodnjavane površine ne preklapaju.

Udaljenost između prskalica ne smije prelaziti 60% njihovog promjera navodnjavanja.

Treba držati na umu da prskalice daju ravnomjernu količinu vode samo do 60% svojeg raspona. Van toga opskrba vodom je niska i promjenjiva jer na nju utječu vanjski faktori (vjetar koji raznosi kapljice u drugom smjeru). Iz tog razloga udaljenost između prskalica ne smije prelaziti 60% njihovog promjera navodnjavanja.

Udaljenost između ulaza i izlaza vode treba biti što kraća da se tlak na izlazu ne bi značajno smanjio.

Parcela treba biti pokrivena u zonama: travnjak, gredice sa niskim biljem i dio prekriven drvećem i grmljem.

Za travnjak je najbolje koristiti pop-up prskalice koje se postavljaju pod zemlju. Kada ne rade, gotovo su nevidljive i ne ometaju košnju. Za navodnjavanje gredica koriste se kapaljke, mikroprskalice i prskalice.

Prskalice se postavljaju prema sljedećim pravilima:

  • u kutovima prskalice koje rade u sektorima 90°
  • uz bok plohe prskalice koje rade u sektorima 180°
  • uz kutove kuće ili terase prskalice koje rade u sektorima 270°
  • na preostalim površinama prskalice koje rade u sektorima 360°

Održavanje zelenih površina

Da bi vrt zadržao željeni izgled, potrebno ga je održavati i redovno obavljati mjere njege. Travnjak se treba redovito kositi a sezona košnje počinje u proljeće i traje do kasne jeseni.

muškarac kosi travu

U proljeće, ljeto i jesen košnja se pomoću kosilice obavlja jednom mjesečno nakon čega se pokošena trava skuplja i uklanja a cijena košenja ovisi o tome da li je teren ravan ili se radi o padini.

Najmanja preporučena visina travnjaka je 7,5 cm, idealna između 8 i 9 cm.

Ako je travnjak nov, za sušnog vremena treba ga zalijevati a u proljeće i jesen i dohranjivati rasipanjem mineralnog gnojiva. Treba ga i redovno pograbljati i prozračiti da bi bio uredniji i zdraviji.

Zatraži besplatne ponude za košnju trave

Cvijeće se njeguje uklanjanjem ocvalih cvjetova što ga potiče na daljnju cvatnju. Da bi bilo bujnog rasta i redovno cvjetalo, treba ga redovno prihranjivati i pljeviti.

Što se grmlja tiče, neki se obrezuju a neki ne. Bez obzira na to, sve ih treba povremeno očistiti od suhih, oštećenih grana. Mlade je grmove tokom sušnih razdoblja potrebno zalijevati a kada narastu do pune veličini to više nije potrebno. Osjetljive grmove prije dolaska zime potrebno je zaštititi od hladnoće, povezati im grane i grm omotati slamom, granama crnogorice ili jutenom vrećom.

Ukrasno drveće ne treba obrezivati, samo im treba ukloniti suhe i oštećene grane. Također ga treba zalijevati tokom sušnih razdoblja dok ne naraste do pune veličine.

Ako je vrt ograđen živom ogradom (živicom), potrebno ju je redovno obrezivati da bi zadržala oblik i visinu, da se biljci pruži prozračnosti i osunčanost te da joj se potaknu rast, gustoća i cvjetovi.

šišanje živice škarama

Ako je živica listopadna, šiša se tri puta godišnje, jednom u proljeće, jednom krajem lipnja i jednom krajem kolovoza.

Crnogorična živica obrezuje se prvi put 2 mjeseca nakon sadnje, a nakon toga samo jednom godišnje u ožujku ili travnju.

Prvih godina uzgoja treba ju zalijevati i dohranjivati.

Cijene šišanja žive ograde se razlikuju ovisno o tome da li se obrezuje visoka, srednja ili niska živica.

Zatraži besplatne ponude za uređenje okućnice