Sve više građana u Hrvatskoj razmišlja o postavljanju solarnih panela na svoje krovove kako bi proizvodili vlastitu električnu energiju i uštedjeli na računima. Prije nego što vaš krov postane mala sunčana elektrana, važno je provjeriti ispunjava li nekoliko ključnih uvjeta. U nastavku doznajte koji tipovi krovova su najpogodniji, koliki nagib i orijentacija krova daju najbolje rezultate, kako sjene i prepreke utječu na učinkovitost te kako lokacija vašeg doma određuje isplativost ove investicije.
Pogodni tipovi krovova
Solarni paneli mogu se postaviti na većinu stambenih krovova, no stanje i vrsta krova utječu na složenost i cijenu ugradnje. Krovovi s čvrstim pokrovom poput crijepa ili limenih ploča najpogodniji su za montažu solarnih panela. Na takvim čvrstim krovnim površinama instalacija je uglavnom brza i jednostavna, uz minimalne dodatne troškove. S druge strane, stare salonitne (azbestne) ploče ili istrošena bitumenska šindra smatraju se neprikladnima – zbog slabe izdržljivosti takav će pokrov vjerojatno trebati sanirati ili zamijeniti prije postavljanja panela.
Stručnjaci preporučuju da krov ne bude stariji od oko 25 godina, budući da će solarna elektrana na njemu ostati idućih 30-ak godina.
Važno je da je krov u dobrom stanju i dovoljno čvrst. Ako je krov vrlo star ili oštećen, preporučuje se obnova prije ugradnje panela. Također, prije montaže nužan je stručni pregled krovišta – profesionalci će provjeriti statičku stabilnost konstrukcije i odabrati optimalan način učvršćivanja panela ovisno o vrsti pokrova i materijalu konstrukcije. Dobra vijest je da se fotonaponski moduli mogu uspješno montirati na sve vrste krovova – dvostrešne, jednostrešne ili ravne – samo je bitno da se odaberu odgovarajući nosači.
Optimalan nagib i orijentacija krova
Za maksimalan učinak solarnih panela najvažnije je kako su orijentirani prema suncu. Idealno je kada krovna ploha s panelima gleda točno prema jugu uz nagib od oko 30°. Takva konfiguracija omogućuje da moduli prime najviše sunčeve svjetlosti, pa je i proizvodnja električne energije najveća. U većem dijelu Hrvatske optimalni nagib kreće se između 25° i 40°, što se često poklapa s nagibom standardnih krovišta.
Ako vaš krov nije idealno pozicioniran, nema razloga za brigu. Krov okrenut prema istoku ili zapadu također može nositi panele, uz očekivano nešto manju proizvodnju (procjenjuje se do ~20% manji godišnji iznos energije). U praksi to znači da će povrat investicije biti tek nekoliko mjeseci duži ili će trebati ugraditi koji panel više. Ugradnja panela na sjevernu stranu krova ne preporučuje se jer takav sustav ne bi bio isplativ.
Na potpuno ravnom krovu paneli se montiraju na posebne nosače koji im daju nagib od oko 10–15°. Takva podkonstrukcija osigurava da i ravne površine mogu učinkovito “uhvatiti” sunce, iako malo povećava trošak instalacije (za otprilike 10–20%). Na ravnom krovu paneli se moraju rasporediti s dovoljno razmaka da jedan red ne baca sjenu na drugi, pa je za istu snagu potrebno nešto više kvadrata.
Utjecaj sjena i prepreka na učinkovitost
Jedan od najvećih neprijatelja solarnih panela je sjena. Idealno bi bilo da ploha na koju se postavljaju moduli nije zasjenjena tokom većeg dijela dana. Prepreke koje mogu uzrokovati sjenu uključuju:
- Drveće
- Susjedne zgrade
- Elementi na krovu (dimnjaci, krovni prozori, antene)
Treba planirati položaj panela tako da ih što manje zahvaća sjena. Stalna sjena na dijelu modula može znatno umanjiti učinkovitost cijelog sustava.
Čak i djelomično zasjenjenje jednog panela može negativno utjecati na rad čitavog niza serijski spojenih modula.
Ako se sjeni ne može izbjeći, postoje tehnička rješenja poput optičkih optimizatora ili mikroinvertera za svaki panel, koji mogu ublažiti gubitke. Osim sjene, "razvedeni" krovovi s mnogo proboja zahtijevaju više planiranja i mogu neznatno povećati trošak ugradnje, ali su nužne da bi sustav sigurno i učinkovito radio.
Lokacija kuće i isplativost solarne elektrane
Konačno, geografska lokacija vašeg objekta igra veliku ulogu u proizvodnji i isplativosti. Hrvatska ima odličan sunčev potencijal – s prosječno 2.500 do 2.700 sunčanih sati godišnje u kontinentalnom dijelu i do 3.000 sati u priobalju. Zahvaljujući tome, praktički nema kraja u Hrvatskoj gdje se fotonaponski sustav ne bi isplatio postaviti.
Primjerice, Dalmacija i Istra imaju 20–30% više sunčanih sati godišnje od sjevernih dijelova. U praksi, 1 kW panela u Dalmaciji može proizvesti preko 1.300 kWh godišnje, dok bi ista instalacija u sjevernoj Hrvatskoj proizvela oko 1.100 kWh. To znači da će kućanstvo u priobalju trebati manji broj panela za pokrivanje iste potrošnje. Prema jednom izračunu, prosječnom kućanstvu koje troši ~6.000 kWh godišnje bila bi dovoljna elektrana od ~4 kW u Dalmaciji, dok bi za istu potrošnju u sjevernom dijelu trebalo oko 5 kW snage.
Hrvatska je po primanju sunčeve energije u samom europskom vrhu, pa čak i sjevernije regije imaju preko 1.100 kWh godišnje po instaliranom kilovatu.
I u kontinentalnoj Hrvatskoj solarne elektrane mogu ostvariti značajne uštede. Razlika je ponajviše u tome što će sustav na sjeveru možda imati nešto dulji povrat investicije, no uz današnje cijene struje i dostupne subvencije, ulaganje se isplati gotovo na cijelom teritoriju. Za preciznu procjenu isplativosti najbolje je obratiti se stručnjacima ili iskoristiti online solarne kalkulatore. Oni uzimaju u obzir lokalnu insolaciju, orijentaciju i nagib vašeg krova te vaše potrebe za energijom. Uz kvalitetno dimenzioniranje i dostupne poticaje, solarna elektrana na krovu može se itekako isplatiti bilo gdje u Hrvatskoj.
Zaključak: ako je vaš krov statički siguran, dobro orijentiran ili barem nezaklonjen sjenama, vi ste odličan kandidat da iskoristite obilje našeg sunca i pretvorite ga u čistu energiju za svoj dom!
Često postavljana pitanja
Što ako moj krov nije okrenut prema jugu?
Nema problema. Krovovi okrenuti prema istoku ili zapadu također su vrlo pogodni, uz tek oko 20% manju godišnju proizvodnju energije u usporedbi s idealnom južnom orijentacijom. To u praksi znači da će povrat investicije biti tek neznatno duži. Jedino se postavljanje panela na sjevernu stranu krova ne preporučuje.
Je li ravni krov pogodan za solarnu elektranu?
Apsolutno. Na ravne krovove postavljaju se posebni nosači koji panele naginju pod optimalnim kutom (obično 10-15°). Takva instalacija zahtijeva nešto više prostora zbog potrebnog razmaka između redova panela i može biti 10-20% skuplja zbog dodatne konstrukcije, ali je potpuno učinkovita.
Što ako na mom krovu postoje sjene od dimnjaka ili drveća?
Čak i male, povremene sjene mogu značajno smanjiti proizvodnju struje. Ako se zasjenjenje ne može izbjeći, problem se uspješno rješava ugradnjom optimizatora snage ili mikroinvertera. Ove tehnologije omogućuju da svaki solarni panel radi neovisno, pa zasjenjenje jednog panela ne utječe na rad ostalih.
Koliko star smije biti moj krov za postavljanje solarnih panela?
Stručnjaci preporučuju da krovni pokrov ne bude stariji od 25 godina. S obzirom da je životni vijek solarne elektrane 30 i više godina, važno je izbjeći situaciju u kojoj morate mijenjati krov ispod već postavljenih panela, što je skup i kompliciran zahvat. Ako je vaš krov stariji, razmislite o njegovoj obnovi prije ili istovremeno s ugradnjom elektrane.
